radiografija

radiografija (radio- + -grafija), snimanje s pomoću elektromagnetskoga zračenja malih valnih duljina (rendgenskoga zračenja i gama-zračenja), koje se osniva na činjenici da različite tvari nisu jednako propusne za to zračenje, tj. da apsorpcija zračenja ovisi o vrsti tvari kroz koju ono prolazi. Što su atomi neke tvari veće mase i što je deblji sloj tvari kroz koji zračenje prolazi, to će ga tvar jače apsorbirati. Tako olovo apsorbira zračenje jače od željeza, željezo jače od aluminija, a aluminij jače od kisika i vodika. Snimanje se sastoji u propuštanju zračenja odgovarajućih valnih duljina kroz objekte koji se ispituju i u dobivanju slika na fluorescentnom zaslonu ili fotografskoj ploči. Tako će se npr. na mjestu šupljine ili pukotine rendgensko zračenje manje apsorbirati pa će se na fotografskom filmu vidjeti tamniji oblik šupljine ili pukotine. Radiografija se rabi u medicinskoj dijagnostici i industrijskoj defektoskopiji. U medicinskoj dijagnostici radiografija (prijašnji naziv rendgenografija) je snimanje dijela tijela rendgenskim zračenjem u radiološkom uređaju. Dobivena rendgenska slika naziva se radiogram ili rendgenogram; to je snimka dijela tijela na kojoj se anatomske strukture prekrivaju. (→ gama-zračenje; radiologija, medicinska; rendgensko zračenje)